Biljke
Borovnica
Bosiljak
Breza
Bršljan
Celer
Crna bazga
Čuvarkuća
Gavez
Glog
Hrast
Imela
Kadulja
Kamilica
Kim
Kopriva
Kupus
Menta
Pelin
Poriluk
Preslica
Rusomača
Ružmarin
Sljez
Stolisnik
Trputac
Vrijesak
Bijela vrba
Topola
Orah
Kesten
Bukva
Ginko
Čičak
Odoljen
Kupina
Hmelj

Bolesti

Naziv biljke: Kopriva, Urtica dioica (velika kopriva) i Urtica urens (mala kopriva)

Porodica: koprive, Urticaceae

Ljekoviti dijelovi biljke: Nadzemni dio i sjemenke

Opis: Mala kopriva naraste u visinu najviše do 50 cm, dok velika kopriva može narasti preko metar u visinu. Dok je mala kopriva jednodomna biljka, velika kopriva je dvodomna trajnica. Listovi su šiljasti, prekriveni sitnim dlačicama te imaju zubate obrube. Kao što je svima vjerojatno poznato, dodir s kožom može izazvati opekline.

Vrijeme sabiranja i nalazišta: Kopriva općenito voli dobro gnojeno tlo, te ih se zato često nalazi uz ljudske nastambe, uz ograde, kuće, smetlišta, uz željezničke pruge, te na sličnim mjestima. Što se sabiranja tiče, beru se listovi, u periodu od svibnja do kolovoza, te ih sušimo na zraku.

Ljekovita svojstva i primjena: Listovi koprive mogu se koristiti za cjelokupnu izmjenu tvari u organizmu. Čaj od koprive također je dobar za liječenje žučnih i jetrenih tegoba. Aktivne tvari iz listova koprive također potiču lučenje mokraće, što dodatno pridonosi čišćenju organizma. Kopriva je također poznata i po pozitivnom djelovanju na prostatu.

Aktivne tvari: Mineralne tvari (relativno visok sadržaj željeza), acetilkolin, mravlja kiselina, histamin, vitamini i klorofil.

Recept: 2 vrhom pune čajne žličice suhih listova koprive prelijemo s četvrtinom litre kipuće vode, kuhamo 5-10 minuta te procijedimo. Čaj pijemo dok je još topao, a standardna kura traje između 4 i 8 tjedana.